Park Matije Gupca 1, 49 244 Stubičke Toplice, Hrvatska | OIB 49018632737 | Telefon: +385 49 201 000 | E-mail: info©sbst.hr smjestaj©sbst.hr

    • 19 SVI. 17
    • 0
    Predavanje – Fizioterapija kod osoba s anginom pektoris

    Predavanje – Fizioterapija kod osoba s anginom pektoris

    FIZIOTERPAIJA S ANGINOM PEKTORIS

     

     

    Prema planu trajnog usavršavanja, dana 18.05.2017. u prostorijama biblioteke Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice, Dalibor Kontak – bacc. physioth. održao je predavanje na temu “Fizioterapija kod osoba s anginom pektoris” .

    Angina pektoris  je najčešći simptom bolesti koronarnih arterija. Karakteriziraju ju tzv. bol u prsima, neugoda, težina, pritisak, žarenje, stiskanje. Sve ove simptome uzrokuje koronarna bolest srca. Obično se osjeća u prsima, međutim neki pacijenti simptome osjećaju u ramenima, rukama, vratu, grlu, vilici ili leđima.

    Najrizičnije skupine su muškarci stariji od 40 godina i žene starije od 50 godina. Iako kažu da žene od kardiovaskularnih bolesti štite njihovi hormoni, današnji način života (pušenje, stres…) čini ih podložnima toj vrsti bolesti u jednakoj mjeri kao i muškarce. Danas ljudi mogu oboljeti i u 20., 30. godini ako se slabo kreću, puno puše i ne paze na prehranu.

    Terapijsko liječenje može biti veoma uspješno ako se odmah započne s njime. Najbolje bi bilo da je pacijent pod stalnom liječničkom i kardiološkom skrbi. Bolesnik bi uvijek uz sebe trebao imati linvalete nitroglicerina.

    Kao prevencija mogu se prepisati:

       – aspirin jer sprečava stvaranje krvnih ugrušaka (osim u slučaju kontraindikacija, preporučuje se svakodnevno uzimanje  75 do 250 mg aspirina),

       – nitrati dugotrajnog djelovanja (djeluju na isti način kao nitroglicerin, ali im djelovanje nastupa sporije i traje duže),

       – beta blokatori (osim u slučaju astme) koji usporavaju frekvenciju srca, ili

      – vazodilatartori (blokatori kalcijskih kanala).

    Kako bismo spriječili anginu pektoris trebali bi paziti na način života, baviti se sportom, zdravije i raznovrsnije jesti (smanjiti kalorije, šećer i masti, a više konzumirati voće i povrće). Treba se potruditi ukloniti sve faktore rizika; prestati pušiti, paziti na težinu, paziti na razinu šećera u krvi.

    Leave a reply →

Photostream